TISNO I TIŠNJANI KROZ STOLJEĆA (36)

 

Piše: Branko Pavlov

 

Političke razmirice, nevrijeme, ospice i prijedlog za uspostavu autobusne linije Tisno-Stankovci-Benkovac

I dok je pravaška Hrvatska rieč napadala i optuživala naprednjake, oni su preko svog glasila, lista Naprednjak, uzvraćali istom mjerom. U broju od 21. srpnja čitamo da su u dopisu Roka Orade zapravo sudjelovali svi inteligentni europljani nastanjeni u Tijesnu te kako im javljaju sumišljenici da bi i desetina bila dosta da se u pravom svijetlu prikaže nečuvena korupcija i sav nemoral pravaški u ovoj općini….

… Furtimaši tješnjanski neće da pišu što se radilo u kući prečasnog Don Ante (Šare) i koliko se tu plaćala savjest jednog birača, a sve „na obranu vjere“; ne pišu kako se je huškalo Murterine proti općini jer da im je zabranila ribolov i kako se Zloseljane varalo da će se odnijeti općina Tješnajnima i prenijeti u Zlosela…- piše, među ostalim, u Naprednjaku.

Što se tiče politike recimo i to da je krajem 1911. godine sporazumno izabrana i nova općinska uprava o čemu je 1. prosinca izvijestila i Hrvatska rieč i Naprednjak.  Za načelnika je izabran Frane Gelpi iz napredne stranke, a za predsjednike Lovre Mazzura (hrv. stranka), Tome Bilač (napr. stranka), Ive Rajić (napr. stranka) Zurić i Juraga (pravaši) i Šime Baus (hrv. stranka). 

Pred kraj studenoga te 1911. godine sručilo se i nevrijeme. Dopisnici Hrvatske rieči iz Murtera i Betine javljaju kako se u noći 25. studenoga izlio golemi oblak i da je povodanj zatrpao sve puteve, podušio blago i uništio usjeve i vrtove te da je šteta neprocjenjiva. Općinu tišnjansku je tim povodom obišao i zastupnik dr. Ante Dulibić da bi na Carevinskom vijeću u Beču, nekoliko dana kasnije, zatražio pomoć pučanstvu Općine Tisno zbog nanesene štete (Hrvatska rieč,1. i 6. 12. 1911.).    

Još jedna nepogoda zadesila je krajem te godine Tišnjane. U Hrvatskoj rieči od 8. prosinca izašao je kratki članak o pojavi ospica:

U Tiesnomu ima više slučajeva bolesti ošpica. Škola je zatvorena za mjesec dana. Preporučamo nadležnim čimbenicima da se poduzmu sve mjere da se bolest ne proširi.

Koliko je Tisno, kao administrativno i trgovačko središte, značilo za mjesta u zaleđu pokazuje i zanimljiv prijedlog Stankovčana iznesen u Hrvatskoj rieči 10. siječnja 1912. godine. Naime, sve veća pojava automobila navela je na zamisao stanovnike ovog mjesta, a zbog svoje prometne izoliranosti, da predlože osnivanje automobilnog poduzeća. Svrha bi bila, kako piše u tekstu, da se uspostavi 5-6 puta sedmično poštanska sveza Tiesno-Stankovci-Benkovac i obratno te se dalje navodi:

…Za ovakovo zamašno poduzeće trebala bi oveća svota za nabavu automobila. U mjestu našlo bi se 6-8 dioničara sa udjelom od K 1000 svaki, nu ovo bi bilo premalo a da se ideja oživotvori. Rodoljubi ove okolice, naročito iz Tiesna i Benkovca, mogli bi da pristupe kao dioničari, jer ne samo što će imati materjalnu korist na uloženi novac, nego će ovim pokazati i svoju ljubav za ovaj zapušteni kraj… .

Napominjući još jednom kako bi ova pruga bila o velike važnosti, kako za Tisno tako i za benkovačku Općinu, pisac teksta poziva moguće zainteresirane dioničare da se, radi boljih informacija, obrate Marku Miletiću, poštanskom majstoru u Stankovcima.

Ova ideja, međutim, koliko je poznato, nikad nije provedena. 

Tijekom 1912. godine u Tisnome je bilo razvijeno i peradarstvo (Naprednjak, 5. 4. 1912.) , u srpnju je umro omiljeni nadučitelj Niko Mazzura, a u kolovozu su održane demonstracije protiv omraženog bana Slavka Cuvaja.

U lipnju 1913. godine načelnik Općine Frane Gelpi zahvalio se na načelničkoj časti ponajviše iz političkih razloga, a upravljanjem Općinom preuzeo je Mate Obratov.

Sokolski slet

Godinu dana kasnije, u istom mjesecu1914., samo nekoliko dana prije sarajevskog atentata koji je bio povod Prvog svjetskog rata, u Tisnome je održan sokolski slet na kojemu su uz domaćine sudjelovali i šibenski, vodički, betinski i murterski sokolaši.

Bilo je to vrijeme političkog sukoba između Drinković-Krsteljeve i Dulibićeve struje u šibenskoj stranci prava.

Prema pisanju Dulibićevog lista Hrvatska misao u Tisno je ujutro 21. lipnja parobrodom Tommaseo iz Šibenika na slet došlo 80 Krsteljevih sokolaša sa nešto poput glazbe te nekoliko privatnika – svega 120 osoba. Popodne pak „Nadom“ 100 osoba. Netreba tek isticati da je medju ono 220 osoba bilo ponajviše Srba. Niti jednog odličnijeg Šibenčanina… I kako se u listu navodi, na preporuku Dulibićevih pravaša, Tijesno je dočekalo Krsteljeve sokolaše kako se već dočekuje goste, osobito pak jer je „Hrvatski sokol“ u Tijesnu onaj dan slavio svoj svečani nastup… . …Dočekao ih je načelnik g. Mate Obratov s upravom obćine i Sokola. Sve mirno i dostojanstveno bez aktivnog sudjelovanja pučanstva. U velikom broju došlo je pučanstva iz okolnih sela te sokolaši Betine i Murtera… .

                                             Nastavlja se...