Jezera


JEZERA
 Mjesto Jezera smješteno je na jugoistočnoj strani otoka Murtera. Jezera su uvučena u zaljev oblika potkove koji je okružen pitomim brežuljcima. Zbog svog prirodnog položaja mjesto nije izloženo udarima jačih vjetrova pa je njegova
uvala idealna kao pristanište i stanište brodova.
Mjesto broji 960 stanovnika.

Ime Jezera dolazi od toga što se kišnica zaustavlja na djelu nepropusnog tla pa stvara velike lokve. Blato ili Jezero, u davnini močvarno tlo jugozapadno od samog mjesta, isušeno je zbog malarije početkom 20 st., dok je druga vodena površina zvana Lokva puna vode od prvih do zadnjih kišnih razdoblja
.

Jezera su naselje specifične fizionomije. Razlikujemo po tipološkim karakteristikama tri izdvojena dijela, danas povezana suvremenom izgradnjom. Najmlađi dio naselja More proteže se uz obalu zaljeva. Od svih naselja na otoku, Jezera su prvo naselje koje počinje graditi kuće uz more već polovicom 18 st. od kojih su većina bile ladanjskog tipa. Do tada je postojala opasnost od naleta pljačkaša s mora pa je mjesto bilo zbijeno i udaljeno od morske obale oko 500 m o čemu svjedoče dva starija oblika naseljenosti Selo i Košuluk.

Jezerani se od davnina bave vinogradarstvom, maslinarstvom, voćarstvom, ribarstvom, pomorstvom i vađenjem pijeska i kamenja. Raspolažu s malo obradive zemlje pa su od davnina okrenuti moru. Vlasnici su brojnih otoka i otočića istočno i južno od otoka Murtera, uključujući dio otoka Kaprija i Žirja i manji dio posjeda na Kornatima. Poznati su kao vješti pomorci pa su im pomorstvo i ribarstvo važne grane privređivanja.
Jezera imaju najviše ribara i pomoraca na otoku Murteru. 1682 g. Jezerani organizirano love po Kornatima i okolnim otocima. Iako najmanje mjesto na otoku u 18 st. imaju najveći plovni fond. Brodovi su im osim za ribolov služili i za prijevoz kamena kojeg su iz domaćeg kamenoloma vozili uglavnom u Šibenik i Zadar. Jezerani su se bavili i klesarstvom.

Od svih ribarskih zadruga u ovom dijelu Jadrana najstarija je ona u Jezerima, osnovana 9. kolovoza 1922 g. Danas važan gospodarski subjekt u Jezerima je UTP " Školjić " kojemu je turizam najvažnija grana privređivanja, u čijem je sklopu Turističko naselje " Jezera – Lovišća ", glavni čimbenik turističkog razvoja mjesta i kraja s kapacitetom 1.500 smještajnih jedinica u apartmanima, sobama i autokampu. Hrvatska glazbena unija dodijelila je ovom turističkom središtu posebnu povelju za kvalitetu zabavno – glazbenog programa, a njemački turoperator ADAC visoko priznanje za kompletnu turističku ponudu.


U Jezerima su dva manja auto – kampa " More " i " Stella Maris ", a u privatnom smještaju Jezerani nude sobe i apartmane visoke kategorije, kapaciteta 1 000 kreveta.

Organizirano okupljanje mještana u kulturnim udrugama naročito je poraslo odjekom Hrvatskog narodnog preporoda u Dalmaciji. Krajem 19. i početkom 20 st. osnivaju se Društvo narodne izobraženosti, Pučka čitaonica, Hrvatski sokol, Hrvatska seljačka sloga... Tradiciju kulturnog okupljanja Jezerana danas nastavlja KUD " Koledišće " osnovano 1970 g. Dobilo je ime po starom jezerskom trgu Koledišću u predjelu Selo pored nekadašnje vijećnice (viknice) gdje su se sastajali predstavnici naselja na otoku Murteru.
Na Koledišću Jezerani stoljećima pale kolede, plešu na svadbama, okupljaju se. KUD " Koledišće " lijepi je primjer dugogodišnjeg očuvanja pučkog naslijeđa koje pronosi diljem domovine i inozemstva za što je dobilo brojne nagrade i priznanja zahvaljujući generacijama Jezerana i njegovu osnivaču, umjetničkom voditelju, marljivom sakupljaču pučke tradicije i etnokoreologu Nenadu Milinu (1956.).

Jezerani tradicionalno vole nogomet pa je 1998 g. osnovan
MNK Jezera, jedan od istaknutijih klubova Šibensko – kninske županije koji sudjeluje na brojnim turnirima diljem županije i domovine.

Športsko - ribolovno društvo " Punta Rata " Jezera organizator je " Big Game Fishing-a ", međunarodnog natjecanja u lovu na veliku ribu koja se održava krajem rujna mjeseca.

Pučka škola otvorena je 1905 g. s prvim učiteljem Marinom Marinkovićem i danas potpuno obnovljena služi istoj svrsi. Na 90-tu obljetnicu zgrade škole postavljena je spomen ploča na kojoj je napisano latinicom i glagoljicom Pučka škola Jezera.

U drugom svjetskom ratu u antifašističkim redovima sudjelovalo je 116 mještana od kojih je 36 poginulih. Jezera su imala i 10 žrtava rata. Njima na spomen u središtu mjesta 1964 g. sagrađen je spomenik u obliku piramide od bijelog bračkog kamena. U Domovinskom ratu sudjelovalo je 126 Jezerana.


Jezerski dani mora, manifestacija koja traje od sredine srpnja do početka rujna, nudi brojne priredbe kulturnog, zabavnog i športskog sadržaja, od kojih se ističu " Kako su živili i feštali naši stari ", " Večer čakavske poezije i folklora ", " Ribarska fešta " i " Jezerska gastro večer ". U akciji HTZ-a Plavi cvijet za najuređenije mjesto Primorske Hrvatske Jezera su dobila 2002., 2003. i 2005. drugo mjesto, a 2004. prvo mjesto.


Izvor: Diplomski rad Nenada Milina obranjen 1985. g. na Odjelu razredne nastave predškolskog odgoja na Filofoskom fakultetu Sveučilišta u Zadru.