Povijest Jezera

Bookmark and Share Zanimljivosti Novosti

Povijest Jezera

  
  JEZERA - POVIJEST

Prvi pisani podaci o Jezerima datiraju iz 1298 g. No mjesto je puno starije, jer su nedaleko samog mjesta, u uvali Podjasenovac 1938 g. u jednoj gomili nađena dva groba ilirskog plemena Liburna. Takvih sličnih gomila u okolici mjesta ima dosta. Posebno se ističe velika gomila nalik krnjem stošcu do čijeg se vrha uspinje spiralno. Mještani je zovu " Pudarica " jer su u starije vrijeme na njoj pudari, odnosno poljari, čuvali polja. No, iako dominira iznad velikog prostora vinograda, voćnjaka i maslinika, ipak je više okrenuta moru, nad uvalom Murtar (sv. Nikola). Don Krsto Stošić u svome djelu " Sela šibenskog kotara " (1941) smatra da je to bila ilirska građevina koja je služila kao stražarnica nad uvalom sa koje su predhrvatski žitelji ovoga kraja davali znakove brodovlju od čega i ime brežuljka i uvale, a kasnije i otoka Mor – tar što znači morska tvrđa.

Najviše spisa i oporuka vezane za mjesto su iz 15., 16. i 17. st. uglavnom pisani na glagoljici, bosančici i latinici. Osobito se dugo razvijala i brižljivo njegovala glagoljska pismenost o čemu govori podatak iz već spomenute Stošićeve knjige da je od 1750 – 1780 umrlo 11 svećenika rodom iz Jezera, a kojima se navodi još 10 popova i fratara Jezerana, a koji su službovali izvan Jezera. Svi su oni bili glagoljaši i potpomagali su osnivanje bratovština.

Organizirano okupljanje mještana u kulturnim udrugama naročito je poraslo odjekom Hrvatskog narodnog preporoda u Dalmaciji. Krajem 19. i početkom 20 st. osnivaju se Društvo narodne izobraženosti, Pučka čitaonica, Hrvatski sokol, Hrvatska seljačka sloga...
Tradiciju kulturnog okupljanja Jezerana danas nastavlja KUD " Koledišće " osnovano 1970 g. Dobilo je ime po starom jezerskom trgu Koledišću u predjelu Selo pored nekadašnje vijećnice (viknice) gdje su se sastajali predstavnici naselja na otoku Murteru. Na Koledišću Jezerani stoljećima pale kolede, plešu na svadbama, okupljaju se. KUD " Koledišće " lijepi je primjer dugogodišnjeg očuvanja pučkog naslijeđa koje pronosi diljem domovine i inozemstva za što je dobilo brojne nagrade i priznanja zahvaljujući generacijama Jezerana i njegovu osnivaču, umjetničkom voditelju, marljivom sakupljaču pučke tradicije i etnokoreologu Nenadu Milinu (1956.).

Od povijesnih ličnosti ovoga mjesta valja spomenuti
don Antuna Božića (Božina) koji je napisao " Officiy od Nediglije suete... ". Ova vrijedna i rijetka knjiga nalazi se u Veneciji i HAZU. Božić je sastavio i " Nauk maljuhne dicice ". Obe tiskane u Mlecima 1704 g.
Josip Tomin, profesor, rođen u Jezerima 11. ožujka 1932, umro u Pobrima – Matulji (Opatija) 08. rujna 2005. Istaknuti stvaralac, pjesnik, humorist, publicist, kroničar. Kroz četrdesetogodišnje stvaralaštvo značajno je pridonio i širem predstavljanju i upoznavanju Jezera. U Rijeci je završio radni vijek radeći u zdravstvu, novinarstvu, prosvjeti, u karitativno – humanitarnoj i športskoj djelatnosti. Gotovo dvadeset godina bio je glavni urednik Narodnog zdravstvenog lista, a više godina i tehnički urednik časopisa More; surađivao je s brojnim časopisima i radio emisijama. Objavio je sljedeće knjige: Pjesme – 1966., Odjeci mora – 1968., Komu pravo – komu krivo – 1971., Mi s Jadrana – 1976., More u srcu – 1996., Na moru i kamenu – 2000., Dobro more dide – 2003 g. Mnogi stihovi Josipa Tomina uglazbili su poznati skladatelji, uglavnom za zborove i pjevačke skupine (klape). Pjesme su mu objavljene i u Antologiji hrvatske pjesme o moru " Mare nostrum " i u Antologiji čakavskog pjesništva 19 st. Dobitnik je brojnih domaćih i inozemnih nagrada i priznanja i nagrade za životno djelo Općine Tisno.

Od istaknutih Jezerana je i gospodin Drago Pirija (1937.), magistar ekonomskih znanosti, direktor poduzeća " Školjić " - Jezera od 1982 g. koji je dobio priznanje Hrvatske gospodarske komore kao jedan od uspješnih gospodarstvenika.

Spomenimo i Jezerane koji su dobili Plavu vrpcu Vjesnika za spašavanje ljudskih života na moru: Šinka (1934.) i Grgo Carev (1933. – 1995.) – 1984 g. i Tomislav Klarin (1971.) – 2003 g. Jezerani su godinama samodoprinosima i dragovoljnim radom izgrađivali infrastrukturu svojega mjesta, zbog čega su Jezera danas jedno od poželjnih turističkih središta Hrvatske.

Izvor: Diplomski rad Nenada Milina obranjen 1985. g. na Odjelu razredne nastave predškolskog odgoja na Filofoskom fakultetu Sveučilišta u Zadru.   

 





 
 
Jezera - Lokva - Blato
 
Jezera - KUD Koledišće
 
Jezera_ crkva gospe od zdravlja
 
Jezera - KUD Koledišće