|
 |
NP KRKA |
| Nacionalni park Krka proglašen je 1985. godine i sedmi je nacionalni park Hrvatske. Smješten je na području Šibensko-kninske županije, a obuhvaća površin od 109 km2 uz tok rijeke Krke: 2 km nizvodno od Knina do Skradina i donji tok Čikole. Na području NP Krka utvrđeno je 860 vrsta i podvrsta biljaka, među kojima je više ilirsko-jadranskih endema. Područje obiluje tragovima drevne naseljenosti te brojnim povijesnim i kulturnim spomenicima. Poseban značaj ovom parku daju franjevački samostan na otoku Visovcu i manastir Krka. |
| Klima uz Krku se mijenja od ušća k izvoru. U donjem toku je mediteranska, u srednjem submediteranska, a prema izvoru kontinentalna. Krka izvire iz planine Dinare na istočnom rubu kninskog polja ispod 20 metara visokog slapa visokog slapa - Topoljski slap ili Veliki buk. Teče ravnim kninskim poljem, kistanjsko - drniškom zaravni, probija se slikovitim kanjonom s veličanstvenim sedrenim barijerama preko kojih huče nepresušni slapovi, utječu u Prukljansko jezero nedaleko Skradina, a kod Šibenika se ulijeva u Šibenski kanal i otječe u more. |
| |
|
|
|
|
 |
|
|
 |
NP KORNATI |
| NP Kornati obuhvaćaju skupinu od 141 otoka, otočića i nadmorskih grebena. Iznimna prirodna i estetska vrijednost, Kornati su himna prirodi, ali i oda ljudima ovog kraja, koji su stoljećima oplemenjivali ovaj zemaljski raj. Stoljetni trud naraštaja težaka, stočara i ribara sa otoka Murtera danas je vidljiv tek u pravilnim rasterima suhozida, rijetkim komadićima plodne zemlje i skromnim kamenim nastambama. Zbog izuzetnih krajobraznih ljepota, zanimljive geomorfologije, velike razvedenosti obalne crte inaročito bogatih biocenozamorskog |
ekosustava, godine 1980. veći dio Kornatskog akvatorija proglašen je nacionalnim parkom.
Čuvene kornatske "krune" (strmci ili litice) okrenute prema otvorenom moru, a koje karakteriziraju većinu vanjskih otoka u Pučinskom otočnom nizu, posebna su odlika i vrijednost ovog prostora. Kornatske okomite litice zapravo predstavljaju paraklažu rasjeda po kojoj je došlo do kretanja
susjednih blokova zemljine kore na ovim prostorima. Procesi korozije, erozije i abrazije samo su dodatno ukrasili ovu golemu plohu koja se na nekim mjestima u Kornatima okomito spušta i preko 90 metara u morske dubine ("krune" otoka Piškera i Rašip). Najviša "kruna" u Kornatima nalazi se na otoku Klobučar (82 m iznad nivoa mora), a najduža (iznad nivoa mora) na otoku Mana (1350 m). |
| |
|
|
|
|
|
|
|
|
PP VRANSKO JEZERO |
| Prirodni fenomen Vransko jezero nalazi se nedaleko od Pakoštana, sa kopnene strane Jadranske ceste i s pravom nosi ime Park prirode. To je najveće prirodno jezero u Hrvatskoj, s površinom 30,7 km2 i ustvari je potopljeno kraško polje, dugo oko 14 km, široko oko 4 km, a duboko oko 3,9 m. Kao prirodni fenomen nudi mnoge zanimljivosti; ono je stanište i zaštićen ornitološki rezervat mnogobrojnih i rijetkih vrsta ptica. Uz ptice vrijednost parku daju i ribe u jezeru, a posebno biološki vrijedna riba jesredozemna podvrsta crvenperke (Scardinius |
erythrophtalamus) koja se možda u cijeloj Hrvatskoj nalazi samo u ovom jezeru.
21.07.1999. g. Vransko jezero sa okolnim područjem proglašeno je Parkom prirode. Granice Parka smještene su između Pirovca i Pakoštana.
Rijetko na kojem području možete za tako kratko vrijeme konzumirati tri potpuno različita krajolika: morsku obalu i bogati arhipelag ispred nje, mediteransku močvaru s jedinstvenim krajolikom i eko-sustavom, a odmah iza brda ruralnu idilu ravnokotarskih naselja. |
| |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|