Politički život u Općini Tisno, tijekom 19. stoljeća, bio je vrlo zanimljiv i buran. Posebice nakon 1860. godine kad je ukinut Bachov apsolutizam i kada su u Dalmaciji počele djelovati političke stranke. Nasuprot Narodnoj stranci, narodnjacima, koji su zagovarali sjedinjenje Dalmacije s Hrvatskom i uvođenje hrvatskog jezika u urede i škole, bili su autonomaši koji su se borili za autonomiju Dalmacije pod Bečom te se zalagali za javnu uporabu talijanskog jezika.

Na izborima za Dalmatinski sabor u Zadru 1864. godine za zastupnika je izabran i narodnjak iz Tisnoga don Josip Raimondi. Njegov utjecaj i jačanje hrvatske misli u narodu Općine Tisno, kako navodi Ante Colić u svojoj knjizi „Iz prošlosti Tisnoga", imalo je rezultata već iduće godine kada je na općinskim izborima za načelnika Općine izabran narodnjacima sklon Krste Cervella. To je bilo prvi puta da su, od uspostave Općine Tisno 1811. godine, na čelo ove Općine došli hrvatski orijentirani ljudi. Iste godine 1865., šestog dana kolovoza, načelnik Cervella je po želji većine vijećnika u Općini uveo i vijećanje na narodnom, odnosno hrvatskom jeziku što je, također, bilo prvi put od utemeljenja Općine. No, ubrzo su ponovo autonomaši došli na vlast da bi početkom 70-tih godina na čelo tišnjanske Općine došao istinski narodnjak Josip Marinović koji je, recimo usput, 15. travnja 1875. godine na tišnjanskoj rivi pozdravio i cara Franju Josipa I.

Druga polovica 19. stoljeća nije obilježena samo sukobima narodnjaka i autonomaša, bilo je to razdoblje kad je Tisno, kao općinsko središte, u odnosu na mnoga druga mjesta, daleko više napredovalo i urbano, a posebice trgovački „na čemu mu i sam Šibenik zaviđa", kako piše Colić. Usporedo s razvitkom trgovine gradi se i obala. Najprije tzv. „Bratska riva", a potom 1871. godine i dio obale ispred uljare kao i Veliki i Mali porat na Ratu. U to vrijeme Tisno je imalo tri parobrodske veze. Svakodnevnu sa Šibenikom, dva puta tjednu sa Zadrom i jednom tjedno s Trstom. Ovaj parobrod ponekad bi istovarivao robu i po šest sati pa je Općina morala uspostaviti i obalne radnike.

Kažimo i to da su 60-te godine 19. stoljeća bile vrlo značajne i za kulturni napredak stanovnika Općine Tisno kao i za izobrazbu. Tako je u Murteru 1866. godine počela s radom jedna od prvih narodnih čitaonica u Dalmaciji, a u Tisnome je početkom 70-tih utemeljen Prijateljski narodni skup kojeg su zajedno osnovali autonomaši i narodnjaci, a ubrzo se ime društva mjenja u Hrvatski skup koji postaje žarištem narodnog preporoda u Tisnome.