Prema dosadašnjim spoznajama formiranje naselja Tisno započelo je u drugoj polovici 15. stoljeća i to na posjedima koja su Šibenskoj biskupiji dodijelile mletačke vlasti. Pretpostavlja se da su prvi stanovnici bili iz sela Oštrice koje se nekad nalazilo, otprilike, gdje danas prolazi cesta od Luke prema Jazini. Naime, u jednom dokumentu iz 1467. godine, spominje se „Luka, sin Ante Jurića iz sela Oštrice na otoku Murteru". Taj podatak bi mogao značiti da su seljani Oštrice svoju novu postojbinu nazivali imenom naselja odakle su došli. Prema pisanju Ante Colića, proučavatelja tišnjanske povijesti, oni su se naselili na Ratu, najstarijem dijelu Tisnoga jer su, kako navodi, sve donedavno žitelje tog dijela mjesta nazivali „Oštričanima". Razlog njihovog prelaska tjesnaca i dolaska na otok bili su sve češći upadi Turaka na ovo područje.

Isti razlog za preseljenje imali su i stanovnici Ivinja koji su se najvjerojatnije naselili na središnjem otočnom dijelu današnjeg Tisnoga. Iako su i jedni i drugi nakon preseljenja činili jedno naselje, ipak su to bile odvojene populacije. Njihova zasebnost iskazivala se i u načinu biranja sudaca seoske zajednice. Naime, za razliku od drugih naselja šibenskog distrikta, u kojima su se birala dva sudca, u Tisnome su se birala četvorica. Dva sudca su birali Oštričani, a dva Ivinjani (Ivinjari). U jednom dokumentu 1565. godine spominju se sudci „TisnogaIvinja" Ante Žarković i Ive Caljinović te sudci „Oštrice u Tisnome" Vit Vučinović i Pave Bogovinović. Pretpostavka je i da je Oštričana bilo više što se dade zaključiti iz toga što su 1570. godine Tišnjani morali osigurati trojicu veslača za mletačke galije. Četvorica tišnjanskih sudaca, kao predstavnici svojih populacija, ali i čitava sela, sklopili su sporazum po kojemu je Oštrica imala dati dvojicu, a Ivinj jednog galijota.

Inače, kad je u pitanju naziv Tisnoga, u 16. stoljeću najčešći oblik imena je „StrictoMurtarii". Tako se, pak, 1539. godine spominje Jure Bačinović iz „Murterskog tjesnaca". U 17. stoljeću najčešći oblik imena je „Stretto". Prvi oblik hrvatskog imena je Tischno i potječe iz 1479. godine, ali se odnosi na zemljišni dio uz tjesnac, a ne na naselje dok se naziv Tisno javlja 1548. godine prilikom spomena jedne Tišnjanke iz obitelji Jurčević.

Izvor: Toponimija otoka Murtera (Kristijan Juran – Postanak Tisnoga i tišnjanski posjed na kopnu)